Svako na svoj način: privredni sektori u borbi protiv prevara

Na panelu „Svako na svoj način: privredni sektori u borbi protiv prevara” kojim je Ekonomski fakultet Univerziteta u Beogradu po četvrti put obeležio Međunarodnu nedelju svesti o prevarama, govorili su: Miroslava Gaćeša, direktorka u Sektoru za upravljanje rizicima, Deloitte Central Europe, Mirjana Živanović Opačić, direktor Odeljenja za prevenciju zloupotreba u Banca Intesi, Ljubiša Veljković, predsednik Izvršnog odbora Milenijum osiguranja, Zlatko Minić, član UO Transparentnost Srbija i Nenad Erdoglija, zamenik generalnog direktora u Sektoru za kontrolu poslovanja banka u NBS. Kroz panel ih je vodila dr Snežana Miletić, koordinator Centra za forenzičko računovodstvo Ekonomskog fakulteta.

Panel je otvoren diskusijom na temu izloženosti različitih organizacija rizicima internih i eksternih prevara i potrebom ulaganja većih napora u sisteme njihovog preveniranja. Učesnici su govorili o tipovima zloupotreba koje otkrivaju u svojim organizacijama, najčešćim epilozima otkrivenih prevara, stepenu u kome žrtve prevara uspeju da nadoknade pretrpljenu štetu, kao i o anti-fraud kontrolama implementiranim sa ciljem odvraćanja i prevencije prevara ili njihove rane detekcije.

Mirjana Živanović Opačić istakla je uticaj digitalnih transformacionih procesa u poslovnom bankarstvu na tipove prevara kojima su banke danas značajno izložene. Nenad Erdoglija je izneo podatak da su poslovne banke u Srbiji od 2019. godine do danas Narodnoj banci Srbije prijavile oko 10.500 događaja otkrivenih prevara u kojima su procenjeni gubici oko 2,7 milijardi dinara i objasnio postupke kojim centralna banka kao regulatorno telo i supervizor nalaže korektivne mere u cilju sprečavanja nastanka sličnih događaja u budućnosti. Ljubiša Veljković naveo je nekoliko primera internih i eksternih prevara u osiguranju sa kojima se susretao u praksi, najčešće u oblasti auto osiguranja i životnog osiguranja, ali je opisao i novu metodologiju i alate koje su neke osiguravajuće kompanije na našem tržištu razvile i implementirale sa ciljem minimiziranja rizika nastanka prevara u poslovanju.

Predstavnik Transparentnosti Srbija, Zlatko Minić, objasnio je kako se izračunava indeks percepcije korupcije u javnom sektoru i kome je prevashodno namenjen, dok je borbu protiv korupcije definisao kao proces povećanja stepena konkurentnosti i transparentnosti. Miroslava Gaćeša je istakla tendencije u izmenama EU regulative na polju izveštavanja o održivom razvoju koje će, u srednjem roku, nametnuti obaveze kompanijama da obelodanjuju informacije o korporativnoj kulturi i politikama poslovnog ponašanja, načinu na koji kompanije upravljanju odnosima sa dobavljačima i efektivnosti mera za prevenciju i detekciju korupcije.

Na panelu je ocenjeno da, kada je reč o zloupotrebama eksternog i internog tipa, nema pošteđenih organizacija niti sektora, te da u Srbiji postoji veliki prostor za unapređenje saradnje između organizacija kako bi o borbi protiv prevara učile iz primera najboljih praksi. Dodatno, apostrofirana je važnost javnih rasprava o mnogobrojnim problemima iz ove oblasti, a zarad razmene iskustava i podizanja svesti šire javnosti o štetnim posledicama različitih oblika zloupotreba i korupcije.